Što je oralni karcinom?

Karcinom usne šupljine, tj. oralni karcinom, zloćudna je tvorba koja predstavlja 2% karcinoma u ljudi. Najčešća mjesta na kojima se pojavljuje su dno usne šupljine, podjezični i jezični prostor ( “oblik potkove”). Osim ovih najčešćih lokalizacija, može se pojaviti i na usnama s pripadajućom sluznicom, obraznoj sluznici, gingivi i tvrdom nepcu. Kada pričamo o oralnom karcinomu, najčešće govorimo o zloćudnoj transformaciji pločastih stanica.

Prosječna dob u trenutku postavljanja dijagnoze je 60 godina. Četiri puta češće se pojavljuje kod muškaraca, a glavni faktori koji uzrokuju oralni karcinom su pušenje i alkohol (vidi više u Kako pušenje i alkohol utječu na razvoj karcinoma). 

U Republici Hrvatskoj je 2020. godine dijagnosticirano 339 bolesnika s karcinomom usne šupljine, a njih 131 je umrlo od ove bolesti.

Loša prognoza u oboljelih od tog karcinoma često je uzrokovana njegovim otkrivanjem u uznapredovaloj fazi, a tome nažalost pridonosi izostanak simptoma u početku bolesti, pacijentovo zanemarivanje, krivo liječenje i dijagnoza od strane stomatologa ili doktora opće prakse (Vidi više u Što predstavljaju prvo, drugo i treće izgubljeno vrijeme?). 

Anatomija glave i vrata vrlo je delikatna te opskrbljena gustom krvožilnom i limfnom mrežom što olakšava karcinomu stvaranje metastaza. 

Mjesta najčešće pojavnosti oralnog karcinoma – oblik potkove.

Kao posljedica kasne dijagnoze u uznapredovaloj fazi nastaju lokalne metastaze vratnih limfnih čvorova i duboka invazija tumora u lokalne strukture. Ovakva situacija otežava liječenje koje je radikalno ili nemoguće, a to smanjuje preživljenje.

Osim što ima visoku smrtnost, karcinom usne šupljine često i recidivira. Osobe koje su preboljele oralni karcinom, imaju 20 puta veći rizik za razvoj sekundarnog karcinoma – najviše u prvih 5-10 godina od izliječenja.

Često se u oralne karcinome ubraja i karcinom orofarinksa (gornjeg dijela ždrijela) koji čini stražnji zid usne šupljine. Osim konzumacije duhana i alkohola, česti etiološki faktor povezan s nastankom karcinoma je i infekcija HPV-16 virusom zbog čega u zadnje vrijeme bilježimo i porast incidencije kod mlađe populacije. U 2020. godini bilo je 109  bolesnika s dijagnozom  karcinoma ždrijela, dok ih je 100 završilo  smrtnim ishodom.

Nažalost, velika većina populacije nikada nije čula što je oralni karcinom ili da takva bolest uopće postoji. Isto tako, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji nacionalni program ranog otkrivanja niti je ova tematika medijski popraćena kao što je popraćena tematika o karcinomima dojke, prostate ili pluća. 

Naš je cilj senzibilizirati opću populaciju o oralnom karcinomu,  uzročnim čimbenicima, prevenciji i ranom otkrivanju te unaprijediti edukaciju stomatologa i doktora opće prakse o prepoznavanju oralnog karcinoma u najranijem stadiju. 

Reference:

Leave a Comment